Mount Everest i dalje raste!
Thu, June 06, 2024 - 10:21:07
S Mount Everestom, najvišom planinom na svijetu (8848 m) i pričama o novim pokušajima, osvajanjima, rekordima i drugim zanimljivostima nikad kraja! To da se ove godine (2024.) na vrh popelo preko 600 planinara, da je osmero njih izgubilo živote, da je domaći planinar, Nepalac Kami Rita Stepa postavio rekord s 30 uspona već su opće poznate stvari. A onda nova (sad već poznata) priča: Mount Everest raste i svake je godine sve viši!
Nije to doduše nikakav senzacionalan rast no ipak je malo čudo prirode! Objavili su to kineski znanstvenici sa Sveučilišta geoznanosti u Pekingu u časopisu Nature Geoscience. Pripisuje se to spajanju dvije obližnje rijeke! Kako? Još prije 89 000 godina kada su se spojili sustavi rijeka Kosi i Arun počeo je rast M.Everesta, mali ali ipak rast od 0,2 – 0,5 milimetara godišnje što je rezultiralo porastom od 15 – 50 metara. Kada je rijeka Kosi preuzela Arun, promijenio se riječni tok što je dovelo do ubrzane erozije koja je ”odnijela golemu količinu zemlje i kamenja smanjujući tako težinu područja oko Everesta.” A kada se „težak teret poput leda ili erodiranih stijena ukloni iz Zemljine kore, zemlja ispod se podiže..” objašnjavaju znanstvenici.
|
|
Obljetnice 70 GODINA OD PRVOG USPONA NA M. EVEREST
Fri, August 18, 2023 - 1:49:09
Cijele ove (2023.) godine obilježava se jedna velika obljetnica – 70 godina prvog uspona na Mount Everest. U svijetu planinara širom svijeta to je neopisiv i nestvaran događaj, nešto što će ovaj hobi, pokret, avanture, riječju planinarenje, izdići iznad nečeg običnog i zauvijek označiti kao nešto posebno.
A tog 29. svibnja 1953., točno u 11.30 sati, na najvišu točku na zemlji stigli su novozelandski planinar Edmund Hillary (1919.-2008.) i Šerpa Tenzing Norgay (1914.- 1986.), zadržali se tamo 15-ak minuta i krenuli natrag. Time je ispisana povijest čiji počeci sežu više godina unazad, u vrijeme kad su počele prve ekspedicije na Himalaju. Englesko Kraljevsko geografsko društvo i Alpinistički klub bili su i te kako zainteresirani da njihovi predstavnici budu prvi na krovu svijeta. Pa je još 1921. organizirana prva ekspedicija koja je došla do 7000 m da bi sljedeće godine u novom pokušaju, prvi puta koristeći kisik došli do 8320 m. A visina preko osam kilometara spada u tkz. zonu smrti (niska temperatura, nedostatak kisika, vjetar) u kojoj su, spomenimo, 1954. nestali alpinisti George Mallory i Andrew Irvine. Početne probleme oko osvajanja Mount Everesta pravila su i neriješena granična pitanja pa je, recimo, 1949. Tibet (pod kontrolom Kine) zabranio uspone, a Nepal godinama dopuštao tek nekoliko ekspedicija godišnje. Otvaranjem Nepala na Everest se osim s dotadašnje sjeverne, moglo i s južne strane.
„Prošao sam jedan greben, potom još jedan, a vrha nigdje. Kad se greben počeo spuštati, pogledao sam gore i iznad nas vidio jedan mali zaobljeni stožac i znao sam da je to vrh“, opisao je Hilary taj povijesni trenutak. U led su zabili štap s nekoliko zastavica i iscrpljeni se spustili do baze. Slavlje je moglo početi, vijest je ubrzo stigla do Engleske, naslovnice „Britanija izvojevala novu pobjedu“, „Everest osvojen“ poklopile su se s još jednim velikim događajem: skorom krunidbom kraljice Elizabete II! A kako je stvarno bilo? Ekspedicija koju je vodio G. Hunt brojila je oko 400 ljudi (360 nosača, 20 šerpa!) te nosila 4.500 kg tereta. Tu u baznom logoru ekspediciji se priključio Tenzing Norgay, iskusni poznavatelj Himalaje koji se na Everest dotad penjao već šest puta što je bio i odlučujuće, kaže Hillary, da nam se pridruži. Iz Katmandua, glavnog grada Nepala, ekspedicija je (u ožujku) pješice krenula prema „majci svih planina“. Lokalno stanovništvo bilo je u čudu da se netko samo tako upušta u ovako opasnu avanturu. Bujnu vegetaciju u podnožju zamjenjuje krš, u travnju su u bazi Thiangbocha (preko 4200 m), potom u baznom kampu na 5486. Još uvijek se nosi tri tone tereta, prelazi Dolina šutnje na 6460 m, šerpe nose svaki po 18 kg tereta! Novi kamp postavljen je na 7924 m. Ovo je nešto novo i nepoznato, ponestaje kisika i disanje je sve teže. Svibanj je, vjetar, bolje reći oluja, je tako snažan da se ne može dalje. Čekanje se odužilo. Ipak, oluja je prestala, Hillary i Tenzing konačno kreću dalje, sami, svaki s naprtnjačom od 14 kg. Prelaze okomitu stijenu na 8790 m (nazvanu kasnije Hillary Step), posljednji izazov prije samog vrha. I onda krov svijeta!
Hillary se kasnije popeo na još 10 vrhova na Himalaji, bio i na Južnom i Sjevernom polu (!), odlikovan vitezom Reda Britanskog carstva. Treba reći i to, što je i sam posebno naglašavao, da u svim pohodima na Himalaju iznimno važnu ulogu imaju šerpe jer ove planine poznaju bolje od bilo koga. A to posebno vrijedi za T. Norgaya, jedanaesto od 13 djece u porodici kome je, inače, bila namijenjena uloga redovnika. A završio kao planinar, vodič, čovjek za kojeg je znao cijeli svijet!
|
|
STRADANJA NA MOUNT EVERESTU JAKO SU SKUPA
Thu, May 18, 2023 - 1:02:09
Ove se godine na Himalaju odnosno na najviši vrh svijeta Mount Everest (8.848 m) sprema ići 463 planinara – toliko je, naime, dozvola izdala država Nepal na čijem se području planina nalazi.
Malo je reći da toj državici prihod od (planinskog) turizma puno znači (blizu 8% BDP), tu su i brojne druge usluge vezane za planinarenje. U tom je sektoru zaposleno oko 140 tisuća ljudi, oko 20.000 je vodiča i nosača, samo od dozvola za uspon je, recimo, 2019. ostvareno oko četiri milijuna dolara! Mount Everest je za iskonskog planinara nedosanjani san, kovčeg čudesa, zlatni gral! Bio i ostao. Zajedno s planinarima tu su i vodiči, nosači, pa se broj penjača u najmanju ruku podvostručava. A kada se zna da dozvola za uspon, ovisno o raznim stvarima, stoji između 25-75.000 dolara, ispada da to nije nimalo jeftin sport.
No jednako tako skupo je, ako ne i skuplje, i umiranje na Mount Everestu! Stradanja su (bila) brojna, na planini je, želeći ostvariti svoj životni cilj i popeti se na krov svijeta, od početaka i prvog osvajanja vrha (novozelandski planinar Sir Edmund Hillary i sherpa Tenzing Norgay, 29.5. 1953.) poginulo više od 310 ljudi. A mnoga tijela, kako izvještava Večernji list (14.5.2023.) ostala su u planini. Već na početku ove godine smrtno su stradala četiri planinara. Dvije su stvari povezane: izvlačenje tijela je iznimno teško i opasno, ponekad i nemoguće, pa se znalo dogoditi da su pri tom stradali i spasioci. I drugo, zbog svega toga izvlačenje je jako, jako skupo, oko 70.000 dolara!
Treba reći i ovo: osim iskonskih planinara među onima koji bi na Mount Everest nađu se i grupice avanturista, nepripremljenih za takve napore i uvjete koji ih tamo očekuju, posebno na visinama iznad 6000 m gdje zrak postaje sve rjeđi i kada ponestaje kisika (zone smrti). A time se opasnost od stradavanja nemjerljivo povećava.
|
|
Nikad toliko planinara u posljednjih 60 godina!
Tue, July 26, 2022 - 5:42:42
HPD Bilogora imala je početkom srpnja ove godine 443 člana (268 seniora, 73 umirovljenika, 102 mladih), a interes i dalje raste, objavila je predsjednica društva Vera Pauška.
To je najveći broj članova u posljednjih 60-ak godina! U gotovo stogodišnjoj povijesti društva (PD Bilogora utemeljena je 1924.) samo je u dva navrata bil0 više planinara: 1959.godine njih 633, te nekoliko godina kasnije, 1963.,tek nešto manje, 604. U toj osnivačkoj godini napravljena su četiri izleta (prvi 7.7. na Plitvice!), čime je krenuo stoljetni život PD Bilogore u turbulentnom razdoblju ratova, kriza i oporavaka u kojem su se smjenjivale godine zastoja, padova i uspona društva. Pa je tako 1934. bio upisan 101 član, a trideset godina nakon najvećeg broja članova, 1993., iskaznicu je imalo samo 150 planinara. Godine 2010.,spomenimo još par brojki, bilo ih je 203, a 2014. tek 137!.
Otkud (odjednom) takav interes za planinarenje u gradu bez planine, smještenom u ravnici i to vrijeme obilježeno pandemijom koronavisusa, rata (Ukrajina), krize, galopirajuće inflacije..
Nekoliko se čimbenika poklopilo što je rezultiralo ovakvim brojkama. Formirala se jedna mlađa, obrazovana ekipa s novim pristupom. Nema više sastanaka četvrtkom (koji možda nostalgično i nedostaju!), sve se dogovara i obavještava putem interneta, Viber grupe, a iznimno puno radi se na promociji. Društvo ima svoj portal (hpd Bilogora), Facebook grupu, a važnim se čine o objave o akcijama u lokalnom tjedniku, Bjelovarskom listu, što je onda dostupno građanima!
No prije svega, puno se radilo! U brojnim radnim akcijama u posljednjih 10-ak godina uređen je planinarski dom Kamenitovac i prostor oko njega. Dom je srce društva, „svetište“ koje ponovo posjećuju i planinari i građani. Otvorena je prije dvije godine Poučna staza Bilogora. Velika se pažnja poklanja mladima pa je prošle 2021.godine napravljena jedinstvena Dječja planinarska staza Bilogora, a početkom ove godine osnovana iznimno popularna Obiteljska sekcija Ježići koja okuplja djecu, buduće planinare! Dalo bi se još nabrajati, no zapravo, nema odmora..
|
|
Obilazak dječje planinarske staze ‘Mali Bilogorci’
Wed, November 17, 2021 - 9:46:42

|
|
U svijetu i kod nas obilježen 11. prosinca MEĐUNARDONI DAN PLANINA
Wed, December 16, 2020 - 7:49:28
U svijetu a i kod nas obilježen je, 11. prosinca, Međunarodni dan planina. Premda se u ne slažu u svemu (npr. oko zagađivanja okoliša, ispušnih plinova..) svjetske sile zajednički su utemeljile Dan planina još 2002. godine i na taj način bar probližile stavove da su planine, uz vode i šume, neizostavan čimbenik reguliranja onog što nas danas najviše muči (naravno osim ratova!) - klime, kvalitete zraka koji udišemo, očuvanja staništa brojnih životinjskih i biljnih vrsta.
Osim toga, u planinskim područjima živi i oko 15 posto svjetske populacije (nešto preko milijardu ljudi!), a baš oni ugroženi su kopanjem i prekapanjem po planinama u potrazi za rudama, iskrčivanjem šuma, prekomjernom gradnjom.. Takvim zahvatima narušava se prirodna ravnoteža i otud prijeti i najveća pogibelj.
Kad je o važnosti očuvanja planina riječ vrijedi spomenuti i ovo - planine osiguravaju (brojnim vodotocima, slijevanjem voda) najveću količinu slatke vode na ovom našem planetu. A nje je tek tri posto (!) u odnosu na ukupnu količinu svjetske vode, ostalo je morska voda, a i od tih tri posto tek je manji dio pitke vode! To pak znači da u svakom trenutku pitka voda može postati značajno oruđe, oružje, uzrok novim sukobima.
I u svijetu, a i u Hrvatskoj brojne su planine i planinska područja zaštićena. Pa evo, u našoj zemlji tu su kao najviši oblik zaštite Nacionalni park Risnjak, NP Paklenica, NP Sjeverni Velebit, dok u parkove prirode spadaju Biokovo, pa PP Učka, PP Velebit, PP Medvednica, PP Žumberak - Samoborsko gorje.
|
|
ČOVJEK KOJI JE NA MOUNT EVERESTU BIO 10 PUTA!
Thu, October 08, 2020 - 1:25:34
On je šerpa Ang Rita iz Katmandua, glavnog grada Nepala, zemlje u kojoj se nalazi najviša planina na svijetu, Himalaja, planinski je vodič i nosač koji je na najvišem vrhu svijeta Mount Everestu (8848 m) bio čak deset puta! Umro je sredinom rujna ove godine, u dobi od 72 godine, kako je 19. rujna objavio dužnosnik Nepalskog planinarskog saveza (NMA) Santa Bir Lama, a prenio Večernji list 22. rujna 2020.
Ne zna se točno od čega je umro, no već je ranije (2017.) bio ozbiljno bolestan pretrpjevši moždani udar. Ušao je inače i u Guinessovu knjigu rekorda po tome što je svjetski rekorder u broju uspona na Mount Everest, a da pri usponu na najviši vrh svijeta (u razdoblju od 1983.-96.) nije koristio dodatnu bocu s kisikom! A to je za ostale osvajače praktično nemoguća misija. Osim toga, on je rekorder i po zimskom usponu na Everest bez dodatnog kisika.
Ang Rita imao je nadimak Snježni Leopard, „a njegovi pothvati učinili su građane naše zemlje ponosnima“, još je kazao Santa Bir Lama.
Osvajači Mount Everesta
Spomenimo i to, mada to svi planinari, a i velik dio svjetske populacije zna, da su prvi osvajači Mount Everesta bili Sir Edmund Hillary i šerpa Tenzing Norgay (također bez boca s kisikom!), 1953. godine. Everest je dio planinskog lanca Mahalangur Himal (Himalaja) koji dijele Nepal i Kina (Tibet). Dosad se u ovom izazovu života okušalo više tisuća ljudi, vrh je prema neslužbenim podacima dosad osvojilo oko 4000 alpinista, a preko dvije stotine njih je izgubilo život.
Inače sezona uspona (jesen) upravo je počela, za ovu godinu oko 1000 alpinista najavilo je pohod na Himalaju. Penjači značajno doprinose povećanju prihoda od turizma u siromašnom Nepalu, a pojedinačna dozvola za ovu planinsku avanturu stoji 25.000 dolara!
Konačno, rekorder po broju uspješnih uspona na Everest je nepalski šerpa Kami Rita (49) koji je dosad 23 puta na svijet gledao s njegove najviše točke! A najavio je da će ići do brojke 25! I još, da godine nisu važne potvrđuje japanski alpinist Yuichiro Miuro koji je, i nakon nekoliko operacija srca, sa svojih 80 godina najstariji osvajač Everesta!
|
|
USKORO: PARK PRIRODE DINARA!
Sat, September 12, 2020 - 8:58:36
Hrvatska ima osam nacionalnih parkova - Plitvička jezera, Paklenica, Krka, Mljet, Sjeverni Velebit, Kornati, Brijuni, Risnjak, te 11 parkova prirode: Kopački rit, Lonjsko polje, Vransko jezero, Biokovo, Papuk, Učka, Velebit, Žumberak, Medvednica, Lastovo, Telaščica. Ova zaštićena područja čine 12 posto kopnene površine Hrvatske, a uskoro bi se taj udio mogao povećati na 13 posto!
Već ove jeseni, kako je najavljeno, u Saboru RH trebao bi biti proglašen i 12. zaštićeni objekt - Park prirode Dinara! Riječ je, planinari to i te kako dobro znaju, o planinskom masivu dugom oko 20 km, širokom 10-ak km, površine oko 62.000 ha, dijelu europskog vapnenačkog planinskog lanca, području bogate bioraznolikosti, dokazanih, ali još i neistraženih, divljih prirodnih ljepota, bogatom florom, a tek neobičnom faunom: vuk, lisica, čagalj, medvjed, ris..! Brojne su i još neistražene špilje sa svojim zaštićenim stanovnicima: velikIm šišmišom (Myotis myotis), južnim potkovnjakom (Rhinolophus euryale).. Na Dinari se od ukupno preko 5000 biljnih vrsta Hrvatske nalazi njih 1164, a 69 je endema kojih nema nigdje drugdje na svijetu! Nabrajati bi se moglo u nedogled...
Dinara je najviša hrvatska planina, Sinjal 1831 m. A planinari mogu birati kojom će stazom prema vrhu: Glavaš-Sinjal, Guge-Suho polje-Sinjal, Mirkovići-Jogurt staza... Sa šumarskog stanovišta proglašenje Dinare zaštićenim područjem donosi još veću brigu o šumskom blagu ove planine (crni bor, jela, bukva, grab, crni jasen, hrast medunac), posebno u borbi protiv požara koji su u prošlosti znali opustošiti dijelove planine.
U časopisu „Hrvatske šume“ (rujan 2020.), novinarka Helena Jakobović najavljujući proglašenje parka prirode kaže i ovo:“..Zaštita područja Dinare od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku radi očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate biološke i geološke raznolikosti, divljih vrsta i endema.. Proglašenje će svakako otvoriti planinu za javnost koja će moći upoznati njenu spomenutu mističnost, ali očuvanje i dalje mora biti prioritet."
|
|
KADA ĆEMO NA MOUNT EVEREST?
Sat, May 23, 2020 - 3:37:59
Hoće li se netko od bjelovarskih planinara uskoro, ili bilo kad, uspeti na Mount Everest?!
U tom slučaju morao bi se priključiti ovakvoj koloni na slici (gore)! A na njoj gotovo nestvaran broj planinara koji strpljivo, u podugačkom redu, kao da idu na neku utakmicu, u podnožju završnog uspona na Mount Everest čekaju svoj red! Ova nevjerojatna i nezamisliva fotografija, snimljena u proljeće 2019. godine na M.Everestu, obišla je svijet i izazvala nevjericu! Jesu li Sir Edmund Hillary, novozelandski planinar, i njegov sherpa Tenzing Norgay nakon što su prvi, nakon mnogih ranijih neuspješnih pokušaja, 29. svibnja 1953. osvojili ono o čemu su godinama svi sanjali, najviši vrh svijeta (8848 m), mogli i pomisliti da će 60-ak godina kasnije biti ovakva strka i navala na vrh! Sigurno nisu.
O tom novom fenomenu je pisao Večerenji list, (29. travnja 2020.), u članku Mount Everest napokon diše. Ako niste imali priliku pročitati, prenosimo nekoliko zanimljivih podataka.
Na Mount Everest može se iz Kine i Nepala, a mali Nepal od turizma, uglavnom povezanog s aktivnostima oko Himalaje godišnje ostvari oko dvije milijarde eura (7,9 posto BDP-a)! Na primjer, poslovi vezani samo za M.Everest donose 300 milijuna eura, od dozvola za uspon godišnje se „ubere“ oko četiri milijuna dolara, a od oko 140 tisuća zaposlenih u tom sektoru čak je 20 tisuća vodiča i nosača. Pa recimo, jedan dobar vodič zaradi po sezoni oko 7.000 dolara, ali moguće je „dogurati“ i do 10.000 dolara godišnje! Nosači, pa kuhari koji su neizostavni dio svake ekspedicije mogu priskrbiti tri do pet tisuća dolara u ta tri mjeseca koliko sezona uspona traje (inače, Nepalac prosječno godišnje zaradi 1.035 dolara!)
Dakako da je pandemija koronavirusa sve to stopirala, pa se lanjskih čak 819 uspona na vrh ove godine može samo sanjati. No svako zlo za neko dobro! Time što ove godine neće biti uspona otvorila se mogućnost da Mount Everest konačno prodiše, da se nakon godina pa i desetljeća taloženja različitoga otpada (konzerve, boce, dijelovi opreme i drugo) i to malo očisti. Zapravo puno! Jer otpada je više nego što se očekivalo.
A onda, kad sve ovo prođe, ponovo juriš na vrh! Mount Everest je, dakako, za svakog iskonskog planinara nedosanjani san, zlatni gral, kovčeg čudesa iz neke faraonske grobnice! Bio i ostao.
|
|
|
E-mail lista
SADRŽAJ RUBRIKE
|