Naslovna Obavijesti Najava izleta i akcija 90 godina HPD Bilogora Visokogorska sekcija Ekološka sekcija Sekcija društvenih izleta O Bilogori Povijest Društva Statut Društva Planinarska knjižnica Biti planinar Kontakt Fotogalerija
Doživljaji planinara

Upoznajmo Gruziju

Republika Gruzija je juzno kavkaska drzava na sjeveroistoku Crnoga mora (izmedu Velikoga i Maloga Kavkaza) ima 310 km morske obale. Na sjeveru i sjeveroistoku granici sa Rusijom na jugoistoku sa Azeberjdžanom, s Armenijom i Turskom na jugu.U okviru Gruzije jos su autonomne republike Abhazija i Adžarija te autonomno područje Južna Osetija.


null
Gruzija je većinom je planinska zemlja sa 54 % povrsine iznad 1000 metara. U reljefu Gruzije jasno se izdvajaju tri međusobno paralelne glavne cjeline koje se pružaju u smjeru istok–zapad. Na sjeveru se pruža planinski niz Velikoga Kavkaza. U Gruziji se nalaze samo južne, strmije padine ovoga visokoga planinskog lanca. U pograničnome području niz je vrhova visokih oko ili preko 5000 m - ugasli vulkan Kazbek (5033 m), Šara, najviši vrh Gruzije (5068 m) i dr. Južne padine Velikoga Kavkaza prelaze u drugu reljefnu zonu, kotlinsko i nizinsko područje nastalo u velikoj strukturalnoj depresiji. U južnom dijelu zemlje pruža se treća reljefna cjelina, Mali Kavkaz. Smjer pružanje Kavkaza sprječava prodore hladnih zračnih masa sa sjevera, a istodobno omogućava širenje maritimnih utjecaja sa zapada. Zbog reljefa izražene su visinske zone što stvara daljnju klimatsku složenost,a s visinom se temperature postupno smanjuju, a iznad približno 3500 m zona je stalnog snijega. Kao posljedica klime raznolik je biljni pokrov , od bujne suptropske u crnomorskom primorju do oskudne tundre uz područje vječnoga snijega. Pošumljeno je oko 30% zemlje, a više je šuma u zapadnom dijelu. U nižim područjima prevladavaju listopadne (hrast, kesten, bukva, jasen), a u višima crnogorične šume.
Stanovnistvo kojeg ima 4, 7 milijuna najvecim dijelom zivi u Kolhidskoj nizini i Tbilisijskoj kotlini. Prema etničkoj pripadnosti 70 % su Gruzijci (sebe zovu Kartveli), jedan od kavkaskih naroda.Od ostalih naroda najbrojniji su Armenci (8%), Rusi (6%), Azeri (6%), Oseti, Abhazi i drugi. Službeni jezik je gruzijski (ima mnogobrojne djalekte i vlastito pismo), a govore se i jezici manjina, posebice ruski koji je iz povijesnih razloga drugi jezik za mnoge stanovnike.Najplodnija su tla na riječnim naplavinama u Kolhidskoj nizini i u većim dolinama od kojih su najnaseljenije doline Rionija i Kure. U gradovima zivi 61 % stanovnika, iako gradskim naćinom života žive i mnogi stanovnici sela u okolici velikih gradova.Većina stanovnika pripadnici su autokefalne Gruzijske pravoslavne crkve, a medu ostalima brojni su muslimani (Adzarija, Abhazija), te pripadnici ostalih zajednica (Ruske pravoslavne crkve, Gruzijske apostolske crkve).
Poljoprivreda je važna grana u kojoj radi petina stanovništva. Uzgajaju se čaj, agrumi i drugo voće, vinogradarstvo ima tradiciju dulju od 2000 g. Od komercijalnih kultura još su značajni duhan i šećerna repa, dok proizvodnja pšenice kao glavne žitarice ne zadovoljava potrebe. U višim područjima važno je stočarstvo (ovce, koze, goveda). Među rudnim bogatstvima ističe se manganova ruda (količinom i kvalitetom); ima i ruda bakra, olova i cinka, zlata, različitih nemetala, ugljena, a za naftom se traga u podmorju. Od energetskih izvora značajna je hidroenergija koja daje 80% električne struje. Uvoz je dvostruko veći od izvoza, a uvoze se nafta i plin, vozila, kemijski proizvodi, žitarice, a izvoze zrakoplovi i oprema, staro željezo, strojevi, čaj, agrumi, vino i dr.