Naslovna Obavijesti Najava izleta i akcija 90 godina HPD Bilogora Visokogorska sekcija Ekološka sekcija Sekcija društvenih izleta O Bilogori Povijest Društva Statut Društva Planinarska knjižnica Biti planinar Kontakt Fotogalerija
Doživljaji planinara

Izvješće o radu HPD Bilogora 2010.

U 2010. godini HPD „Bilogora“ Bjelovar brojilo je 203 člana. Od toga 32 juniora, 61 umirovljenika, 109 seniora i 1 počasnog člana. Od ukupnog broja članova 2010. g. 43 su nova člana. Rad društva organiziran je kroz 4 sekcije, a to su : Sekcija društvenih izleta, Alpinistički odsjek, Ekološku sekciju i Markacističku sekciju. Društvo je i ove godine bilo vrlo aktivno i po broju izleta tako i po radovima na uređenju okoliša doma(poučna ploha i dječje igralište) i uređenju potkrovlja doma za smještaj gostiju. Članovi društva planinare ne samo u organizaciji društva nego i samostalno što predstavlja dodatno bogatstvo, može se reći da dio članova „živi za planinarenje“.

Od ukupno 34 izleta (623 sudionika) koji su objedinjeni kroz izvještaj, 24 su bila jednodnevna (522 sudionika), a 10 višednevnih (101 sudionik). Od 10 višednevnih izleta 6 je bilo u inozemstvo i to većinom u samostalnoj organizaciji članova. Izvan granica putovalo se po Sloveniji, BiH, Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj,Maroku, Tajlandu, Laosu, Kambodžu, Maroku i Mađarskoj. Od planinarski značajnijih vrhova ispenjani su najviši vrhovi dvije europske države Bugarske (vrh Musala (2925m) na planini Rili) i Grčke (vrh Mitikas (2917 m) na planini Olimp) te jedne afričke države Maroko (vrh Jebel Toubkal (4167 m) na Visokom Atlasu. U susjednoj BiH planinarilo se na najviši vrh vrlo atraktivne planine Prenj (Zelena glava (2155 m)).Po Hrvatskoj su posebno atraktivni bili izleti na Mosor i Kaštelanski Kozjak, Samarske stijene, Oštrc u Samoborskom gorju i čak tri izleta na nezaobilazni i predivni Velebit. Velebit se planinarilo u zimskoj (zimski Zavižan), ljetnoj (ljetni Zavižan), i jesenjoj varijanti (Sveto brdo). Uz planinarenja kombinirale su se i posjete toplicama i to Varaždinskim Toplicama na izletu po Kalniku te Stubičkim Toplicama na izletu po Medvednici ( 500 Horvatovih stuba).Miris mediterana okusili smo na izletima na Ćićariju,Pag i Križišće. Sa drugim planinarima družili smo se i razmjenjivali iskustva na velikim pohodima i to zimskom usponu na Svetu Geru, Metlarskoj zabavi na Moslavačkoj gori, Mariji Bistrici, Špancir-pohodu, Kestenijadi u Podravini, Virovotičkim susretima planinara. Nismo zaboravili otići kao i svake godine u „nepoznato“, ove godine na Hrastovičku goru. Ni našu Bilogoru nismo zapostavili,hodali smo proljetne i jesenske šetnje Bilogorom te već gotovo tradicionalni, treći zimski pohod „Kroz Geronimovu zemlju“. Svake prve nedjelje u mjesecu organizirani su pohodi iz Bjelovara na Kamenitovac s prosječno dvadesetak sudionika. Najveći događaj u planinarskoj organizaciji na Bilogori dogodio se u travnju na našom tradicionalnoj manifestaciji „Proljeću na Bilogori“ kad je Bilogoru i naše društvo posjetilo 484 gostujuća planinara iz 22 planinarska društva. Nastavljena je tradicija našeg društva maratonskih pješačkih pohoda, u jednom danu troje planinara ishodalo je dionicu od 76 km Bjelovar – Varaždin za 21 sat, te drugi dan sudjelovalo na Špancir-pohodu. Priredili smo i tri projekcije fotografija naših članova sa izleta po Indokini, Bugarskoj,Grčkoj i Turskoj. Na dia-projekciji fotografija „Putovanje po Indokini“ koja je održana u Narodnoj knjižnici Petar Preradović u Bjelovaru natiskalo se 80-tak radoznalih slušača. Narodna knjižnica „Petar Preradović“ ugostila je i izložbu fotografija, naših članova, „Biljni i životinjski svijet naših šuma i planina“ koju je organizirala Ekološka sekcija Društva.

Osim planinarskog djelovanja radilo se na uređenju okoliša planinarskog doma kroz 9 radnih akcije obnovilo se postojeće dječje igralište te redovito održavala poučna ploha. Tijekom godine održavane su i obnavljane postojeće markacije obilježenih planinarskih staza na ovom dijelu Bilogore o kojima Društvo vodi brigu. Planinarska staza od željezničke stanice Veliko Trojstvo do planinarskog doma „Kamenitovac“ markirana je u oba smjera te postavljene natpisne ploče. Nastavljeno je s uređenjem potkrovlje plan. doma, a u ovoj fazi postavljena je podkonstrukcija i daska na preostalu 1/3 površine tavana, preostalo je zabiti brodski pod na taj dio (izvoditi ćemo sami). Izrađena je podkonstrukcija stropa potkrovlja na visini 2,70 m te postavljena parna brana, izolacija od mineralne vune i brodski pod. Spuštanjem stropa smanjio se volumen tavana te tako poboljšala toplinska svojstva prostora. Napravljena je unutrašnja strana bočnih strana tavana („šanti“) također sa parnom branom, izolacijom te zatvorena brodskom podom. Izradom pregradne stijene podijeljen je prostor tavana na veliku prostoriju od 160 m2 (skupna spavaona za 30-40 ležaja) i malu prostoriju od 30 m2 (arhiva Društva sa ležajem za dežurnog planinara).

Osnovana je Ekološka sekcija HPD „Bilogora“ koja se uključila aktivno u uređenje okoliša Planinarskog doma izradom 5-6 kućica za ptice smještenih uokolo doma te preuzela i osmislila uređenje poučne plohe. Izradom prigodnog plakata obilježila je Dan planeta Zemlje te skrenula pozornost na važnost ekološkog djelovanja.

Članovi Alpinističkog odsjeka Društva ispenjali su u zimskim usponima u Julijskim Alpama sjevernu triglavsku stijenu, u Savinjskim Alpama ( Ojstrica-sjeveroistočna stijena - Tschadova smjer, u Italiji turnosmučarske uspone Gsieser Tal, Pfoialm 2040 m, i Gsieser Tal, Gsieser Torl 2205 m. U ljetnim usponima ispenjani su pojedini smjerovi u Sloveniji (Kranjska Rinka (smjer kroz turski žljeb), Velika Mojstrovka (Hanzov smjer kroz sjevernu stijenu), Prisojnik (smjer preko južnog grebena)) i Austriji u nacionalnom parku Kalkalpen ,najviši vrh Hoher Nock (1964 m). Unatoč financijskim poteškoćama koje su prisutne i u našem djelovanju mogu slobodno reći „Iza HPD „Bilogora“ je još jedna izuzetno uspješna planinarska godina“.

Hvala svima koji su na bilo koji način pomogli i pomažu da se HPD „Bilogora“ može ponositi svojim djelovanjem i postojanjem!

Predsjednik HPD „Bilogora“
Željko Vinković