Naslovna Obavijesti Najava izleta i akcija 90 godina HPD Bilogora Visokogorska sekcija Ekološka sekcija Sekcija društvenih izleta O Bilogori Povijest Društva Statut Društva Planinarska knjižnica Biti planinar Kontakt Fotogalerija
Doživljaji planinara

Povijesni pregled HPD “Bilogora“ Bjelovar

Na inicijativu tadašnjeg šefa željezničke postaje Bjelovar i člana HPD – središnjica u Zagrebu, Viktora Borovečkog, u Bjelovaru je 30. lipnja 1924. godine osnovano Hrvatsko planinarsko društvo “Bilo-gora” – podružnica u Bjelovaru.

Osnivačkoj skupštini, koja je održana u 21 sat u svratištu “Toma“ u blizini željezničke stanice, prisustvovalo je pedesetak Bjelovarčana, prijatelja i ljubitelja prirode i planinarstva. Za prvog predsjednika društva izabran je inicijator Viktor Borovečki. Prvi društveni izlet na kojem je bilo 10 članova organiziran je 7. srpnja 1924. g. na Plitvička jezera, a vodio ga je Stanko Antolić. Iza ovog izleta priređen je i drugi izlet na Plitvička jezera, vlakom u posebnom vagonu, koji je vodio Viktor Borovečki. U kolovozu 1924. organizira se pod vodstvom Viktora Borovečkog društveni izlet u Sloveniju na Bled i Vintgar s usponom do Aljaževog doma. Do kraja godine još su organiziran 27.rujna izlet na Medvednicu, a 17. listopada na Kalnik.Radi što uspješnijeg društvenog djelovanja unajmljuju se u gostionici Brcković prve društvene prostorije u kojima se održavaju sjednice upravnog odbora,predavanja i kućne zabave.Krajem prve godine postojanja društvo je imalo 80 članova.

Prvo predavanje pod nazivom "Djelovanje uspinjanja u planinama na tijelo i dušu planinara" održao je dr. Fran Klašterka 14. siječnja 1925. godine. Drugo predavanje Janka Jankovića " O Mullerovom sistemu vježbanja" održano je već 21. siječnja 1925. godine. Oba ova predavanja bila su vrlo dobro posjećena pa su motivirala da se nastavi sa daljnjim predavanjima. Do kraja godine održana su još predavanja Vjekoslava Cvetišića "Južni Velebit", dr. Josipa Poljaka "Risnjak i druge glavne planine Gorskoga kotara" i profesora Josipa Pasarića "Triglav i druge slovenske planine".

Društveno izletište u Paulovcu (na pruzi Bjelovar – Kloštar), otvoreno je 30. lipnja 1925. g. u blizini željezničke stanice i tunela, usred šume. Načinjene su šumske staze, postavljeni stolovi i klupe izrađene od brezovih oblica, te je izvršeno planinarsko markiranje putova i staza do izletišta i njegove okolice. Tijekom godine organizirani izleti na Moslavačku Goru, na Zeleni vir kod Skrada, na Golicu u Karavankama, na Kalnik, na Triglav, u okolicu Crikvenice i Bakra, te na Klek i Risnjak. Pod pokroviteljstvom ministra trgovine i industrije dr. I.Krajača društvo je u vremenu od 3. do 6. siječnja 1926. godine priredilo prvu izložbu planinarskih fotografija pod nazivom "Prirodne ljepote lijepe naše domovine".

Odlaskom Viktora Borovečkog iz Bjelovara, zbog premještanja na novu dužnost , društvo zapada u svoju prvu krizu koja traje od početka 1926. do proljeća 1928. godine. U tom periodu ne priređuju se društveni izleti, ne ubire se članarina, nema sastanaka ni predavanja. Na poticaj nekolicine mladih članova članova obnavlja se rad pa se u toku 1928. godine organizira nekoliko izleta :na Plitvička jezera,slapove Krke, Risnjak,Dalmaciju,Bosnu,Austriju(Zel am See) kao i u bližu okolicu.U drugu krizu društvo upada od svibnja 1931. pa sve do veljače 1934. godine kad nestaje svaki oblik društvenog rada, ne organiziraju se izleti niti se ubire društvena članarina. Na redovnoj skupštini društva održanoj 5. ožujka 1934. godine u prostorijama "Kupališne resturacije" zaključuje se da društvo dalje nastavi sa svojim djelovanjem.U 1943. godini društvo je priredilo 7 društvenih izleta u bližu okolicu i 6 u druge predjele naše domovine na kojima je bio ukupno 151 član. Za svoje članove skijaše društvo nabavlja iz svojih sredstava 20 pari skija s tim da članovi skije otplate društvu kroz 6 mjesečnih obroka. Broj članova 1934. godine bio je 101 član ( 67 muskih i 34 ženska člana).Tijekom 1935. godine organizirano je više društvenih izleta na Bilogori i Kalnik. Od većih izleta spominje se izlet od 20.-23. travnja na Biokovo s usponom na najviši vrh Sveti Jure (1762 m).U 1936 . godini osim izleta u bližu okolicu organiziran je dvodnevni izlet u Karavanke na Stol (2236 m) i Golicu. U 1937 . godini društvo priređuje više uspjelih izleta od kojih treba posebno istaći 10-dnevni izlet u Sjeverni Velebit (Vučjak,Balinovac,Veliki Zavižan,Pasaričev i Vratarski kuk) i Hrvatsko primorje u vremenu od 4.-11- rujna 1937. godine. U 1938 . godini spominje se posebno uspjeli 14-dnevni izlet u podnožje planine Prenj kad se uspinju Zelena glava (2123 m) najviši vrh Prenja. U toku 1939. godine dolazi do opadanja društvenog rada zbog svjetske političke krize,a mnogi mladi članovi društva i neki članovi upravnog odbora odlaze kao rezervisti u vojsku. Na izvanrednoj skupštini društva, 2. studenoga 1939. g. prvi puta se spominje izgradnja planinske kuće na Bilo-gori. 2. svjetski rat je odgodio namjeru do 1948. g. Tada je izabrano mjesto za izgradnju doma na Klupinama, zvano Kamenitovac (242 m) na rubu šume Mačjak. Iste godine počinju pripremni radovi na izgradnji doma. Za vrijeme II. svjetskog rata društvo prestaje s radom da bi nakon oslobođenja otpočelo s radom u novim uslovima.1946. godine nekadašnje Hrvatsko planinarsko društvo "Bilo-gora" postaje planinarska sekcija Fiskulturnog društva Bjelovar. Prvi izlet Planinarska sekcija priredila je 12.svibnja 1946. godine na Kalnik.Najveći uspjeh ovog izleta postignut je time što su se na njemu našli zajedno stari i mladi (novi) planinari.28.rujna 1947. godine proslavljen je prvi puta nakon oslobođenja "Dan planinara" u Bilo-gori na Kamenitovcu (242 m), na mjestu na kojem su bjelovarski planinari namjeravali izgraditi svoj planinarski dom.Na masovnom sastanku 30.listopada 1947. godine izabrana je komisija od iskusnih planinara sa zadatkom da izvrše potrebne pripreme za gradnju doma.
Po osnivanju Planinarskog saveza Hrvatske Planinarska sekcija Fiskulturnog društva Bjelovar 18. lipnja 1948. održava sastanak i donosi Odluku o osnivanju Planinarskog društva u Bjelovaru. 12.07.1948. g. održana je Osnivačka skupština, a za predsjednika je izabran Đuro Habdija.

13.08.1949. - počinje gradnja planinarskog doma koji je pod krov stavljen 11.09.1949. Koliko je gradnja doma bila važna planinarima govori i podatak da je 30 članova društva preuzelo na sebe obvezu vraćanja pozajmice (ako to društvo ne bi učinilo) koju je društvo uzelo kod banke za dovršenje doma. Tijekom 1950. g. i 1951. g. postavljeni su vodovod, stolarija, elektroinstalacije, očišćen je i niveliran prostor oko doma, a 25.12.1950. Planinarski dom i selo Maglenča dobivaju struju.05.kolovoza 1951. godine u 11 sati otvoren je Planinarski dom.

U kakvim uvjetima su planinari radili i planinarili govori podatak da je 1959. g. slama u jastucima u domu zamijenjena perjem. Dvije godine kasnije dom dobiva telefon s brojem 2. Da bi prilaz domu bio lakši 1962. g. društvo kupuje pojas zemljišta širine 5m za izgradnju puta.

Aktivnosti se dalje svode na održavanje doma i organiziranje izleta.1976.g. otvorena je prva Obilaznica po Bilogori a 1993. druga koja traje oko 4 sata i za koju postoji Dnevnik i značka kao nagrada. Rekonstrukcija krovišta planinarskog doma „Kamenitovac“ obavljena je u listopadu 2002. godine.Tada je skinut stari biber crijep i letve te je pribijena daščana oplata i prekrivena PVC folijom, pribijanjem kontra letvi izrađen je zračni prostor između oplate i budućeg crijepa, letvanje i pokrivanje novim Tondach crijepom. Srušen je i jedan dimnjak ispod sljemena krova i saniran drugi dimnjak. Od tada Društvo sanja o uređenju unutrašnjosti potkrovlja kao grupne planinarske spavaonice.

Na Izvanrednoj skupštini Društva, 23.studenog 2008. godine, izabran je novi Upravni odbor, na čelu sa Željkom Vinkovićem kao predsjednikom, sa novim idejama i vizijama. Na prvom sastanku Upravnog odbora, 7.prosinca 2008.g., odmah je otvoreno pitanje uređenja potkrovlja te je zaključeno da uređenje treba izvršiti u nekoliko etapa, odnosno onako kako se uspiju prikupiti potrebna financijska sredstva ili materijali.
S uređenjem unutrašnjosti potkrovlja krenulo se 2009. godine, izradom projektne dokumentacije s troškovnikom uređenja. Priprema samog potkrovlja za izvođenje radova provedena je kroz nekoliko radnih akcija.Ideju je prepoznalo Ministarstvo turizma koje za program „Planinarski dom „Kamenitovac“ – povećanje smještajnih kapaciteta“ odobrilo 20.000,00 kn sredstava bespovratne potpore za sufinanciranje realizacije Programa poticanja razvoja posebnih oblika turizma na kontinentu „Zelena brazda“. Sredstvima Ministarstva turizma i vlastitim sredstvima započeto je s uređenjem potkrovlja te se uspjelo demontirati stari derutni daščani pod te postaviti toplinsku izolaciju između drvenih grednika. Na drvene grednike postavljena je nova daska i brodski pod na 2/3 površine potkrovlja. Drvenom oblogom sanirane su bočne strane tavana („šante“) te ugrađeni novi prozori. U samom potkrovlju izrađen je sanitarni čvor sa kompletnom vodovodnom i kanalizacijskom infrastrukturom. Radove su nastavljeni 2010. godine u 2. fazi uređenja, vlastitim sredstvima i sredstvima Ministarstva turizma ostvarenim kroz program „Zelena brazda“. Postavljene su daske i brodski pod koji je premazan lazurom.Donacijom je dobavljeno i dopremljeno u potkrovlje 40 madraca razduženih iz odmarališta u Pakoštanima. Toplinska izolacija potkrovlja poboljšana je izradom podkonstrukcije stropa potkrovlja i kosina (kosih ploha) na visini 3 m od poda. 3. fazom uređenja u 2011. godini ugrađena je prešana vuna debljine 5 cm, postavljena parna brana i brodski pod između rogova. Dobavljeni su i ugrađena tri Velux krovna prozora te izrađena zaštitna drvena ograda na stubištu. Da bi se u slučaju požara omogučio izlaz iz potkrovlja i kata montiran je protupožarni vertikalni prilaz s izlaznim platformama. Za zaštitu brodskog poda od oštećenja, a istovremeno lakše održavanje pod je lakiran dvokomponentnim lakom u tri premaza. Završnim lakiranjem brodskog poda završena je grupna spavaona u koju je smješteno 40 madraca obučenih plahtama sa jastucima i dekama. U prizemlju doma postavljeni su cipelari sa sobnim papučama za preobuvanje kako se potkrovlje ne bi oštećivalo planinarskim cipelama i unosile vanjske nečistoće. Potkrovlje je otvoreno za vlastite potrebe Društva na godišnjoj skupštini Društva 3. ožujka 2013.
Razdoblje od 2009. do 2013. osim po uređenju potkrovlja bilo je izuzetno uspješno i u planinarskom djelovanju. U 2009. godini HPD „Bilogora“ je brojilo je 272 člana, a organizirano je ukupno 26 izleta (19 jednodnevnih,7 višednevnih) sa 971 sudionikom, od toga 6 izleta je bilo van granica.U siječnju i veljači 2009. godine organizirana je Opća planinarska škola koju je uspješno završilo 36-toro članova.U 2010. godini HPD „Bilogora“ Bjelovar brojilo je 203 člana od tog broja 43 su novi članovi.Od ukupno 34 izleta (623 sudionika) , 24 su bila jednodnevna , a 10 višednevnih Od 10 višednevnih izleta 6 je bilo u inozemstvo i to većinom u samostalnoj organizaciji članova. Izvan granica putovalo se po Sloveniji, BiH, Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj,Maroku, Tajlandu, Laosu, Kambodžu, Maroku i Mađarskoj. Od planinarski značajnijih vrhova ispenjani su najviši vrhovi dvije europske države Bugarske (vrh Musala (2925m) na planini Rili) i Grčke (vrh Mitikas (2917 m) na planini Olimp) te jedne afričke države Maroko (vrh Jebel Toubkal (4167 m) na Visokom Atlasu. U susjednoj BiH planinarilo se na najviši vrh vrlo atraktivne planine Prenj (Zelena glava (2155 m)).Najveći događaj ove godine u planinarskoj organizaciji na Bilogori dogodio se u travnju na našom tradicionalnoj manifestaciji „Proljeću na Bilogori“ kad je Bilogoru i naše društvo posjetilo 484 gostujuća planinara iz 22 planinarska društva. Priređene su tri projekcije fotografija naših članova sa izleta po Indokini, Bugarskoj,Grčkoj i Turskoj. Na dia-projekciji fotografija „Putovanje po Indokini“ koja je održana u Narodnoj knjižnici Petar Preradović u Bjelovaru natiskalo se 80-tak radoznalih slušača. Osnovana je Ekološka sekcija HPD „Bilogora“ koja se uključila aktivno u uređenje okoliša Planinarskog doma izradom 5-6 kućica za ptice smještenih uokolo doma te preuzela i osmislila uređenje poučne plohe. Organizirala je i izložbu fotografija naših članova, „Biljni i životinjski svijet naših šuma i planina“ .Članovi Alpinističkog odsjeka ispenjali su u zimskim usponima u Julijskim Alpama sjevernu triglavsku stijenu, dok su u ljetnim usponima ispenjani pojedini smjerovi u Sloveniji (Kranjska Rinka (smjer kroz turski žljeb), Velika Mojstrovka (Hanzov smjer kroz sjevernu stijenu), Prisojnik (smjer preko južnog grebena)) i Austriji najviši vrh Hoher Nock (1964 m). 194 člana koliko je Društvo brojilo u 2011. godini planinarilo je na 34 jednodnevna i 12 višednevnih izleta od kojih je 7 bilo u inozemstvo. Izvan granica putovalo se najviše po Sloveniji (Bohor, Vrtača, Stol, Rodica, Logarska dolina, Grintavec, Lisca) , BiH (Vranica), Srbiji (Fruška gora), Rumunjskoj (Karpati), Mađarskoj (Zengo) i Austriji (Grossglockner). Grossglockner (3798 m), najviši vrh Austrije, najzvučniji je i tehnički najzahtjevniji ispenjani vrh ove godine.Po Hrvatskoj su posebno atraktivni bili izleti na Dinaru, Svilaju, Velebit (Sveto brdo), Gorski kotar i Sniježnicu . Čak 59 planinara pohodilo je izlet Papučki jaglaci što je najbrojniji pojedinačni izlet u ovoj godini. Izlet u nepoznato (Okić-grad) drugi je po brojnosti sa 50 , dok je na snježnom Pliješu i Ječmištu kao trećem po brojnosti (Žumberačko gorje) bilo 44 planinara. Ekološka sekcija Društva vodila nas je na Krndiju povod Međunarodnog dana planina. U travnju smo se na Bilogori, kao i svake godine, družili na našom tradicionalnoj manifestaciji „Proljeće na Bilogori“ sa 292 gostujuća planinara iz 14 planinarska društva. Ove godine „Proljeće na Bilogori“ je bilo organizirano u suradnji sa udrugom „Bilogorski turistički put“ i Općinom Veliko Trojstvo.Od 20. siječnja članovi HPD „Bilogora“ sastaju se svakog četvrtka u caffe baru K-2 na neformalnim druženjima. Na njima se dobivaju i razmjenjuju informacije o izletima, radu Društva, pregledavaju fotografije (s CD-a) i prepričavaju planinarski doživljaji. Prosječno na sastajanja dolazi 15-tak ljudi (10-20) ovisno o zanimljivosti trenutne tematike. Obilježila je nova planinarska staza od planinarskog doma „Kamenitovac“ do Orovačkih vinograda (dom Hvidre). Značajna vijest za rad Društva i sve zainteresirane za planinarske visine je ponovno (nakon gotovo osam godina) okupljanje Visokogorske sekcije HPD Bilogora s ciljem promicanja visokogorskih izleta, tura i pohoda u visoka gorja.Status Društva na području planinarskih obilaznika podiglo je i Posebno priznanje Hrvatske planinarske obilaznice članu Društva (za obiđenih preko 100 vrhova HPO) koje daje veliki motiv ostalim članovima da na ovaj način planinarskog djelovanja podignu rejting Društva. Dvojica članova Društva obišla su, u osam neprekinutih dana, 300-tinjak kilometara dugu obilaznicu Slavonski planinarski put i time dobili Posebno priznanje Slavonskog planinarskog saveza (prvi kojima je to uspjelo u jednom neprekinutom nizu otkad je proširena trasa Slavonskog planinarskog puta). U okviru planinarskog obrazovanja Društvo je školovalo troje vodiča društvenih izleta (prvi školovani vodiči Društva). 2012. godinu Društvo je završilo sa 168 članova (26 novih članova). Od ukupno 41 izleta (665 sudionika), 34 su bila jednodnevna od toga 4 van granica, a od 7 višednevnih) 4 je bilo van granica. Izvan granica putovalo se najviše po Sloveniji (Golica, Lisca,Pohorje, Volčji potok) , BiH (Cincar), Crnoj Gori (Durmitor), Slovačka i Poljska (Visoke Tatre) i Maroku (Visoki Atlas). Jbel Toubkal (4167 m) u Maroku najviši je ispenjani vrh, dok je tehnički najzahtjevniji ispenjani vrh Gerlachovsky štit (2655 m), najviši vrh Slovačke. Po Hrvatskoj su posebno atraktivni bili izleti na Dinaru (vrh Mali Maglaj),Prominu, Kijevski Kozjak ,Gorski kotar (vrhovi Tuhobić, Crni vrh, Jelenc, Okrugljak, Špičasti vrh, Risnjak, Rudnik, Veliki Drgomalj), Biokovo (vrhovi Šćirovac, Sveti Ilija, Sutvid, Sokolić, Sv. Ilija (kod Gradca). Najbrojniji pojedinačni društveni izlet u ovoj godini je Strahinjčica koju je posjetilo 40 planinara.Po našoj Bilogori u Paulovac smo hodočastili planinarski križni put, pješačili do Zrinskog Topolovca na 2. „Dane Zrinskih“ i tradicionalni peti zimski pohod „Kroz Geronimovu zemlju“. Dobili smo i 6 priznanja Hrvatskog planinarskog saveza za obilazak HPO(dva brončana, srebrno , zlatno, posebno i visoko priznanje). Društvo je dobilo i svog Biokovskog vuka, titula koja se dobiva kad se uzdužno prođe sto kilometara Biokova i divljeg Rilića. U okviru planinarskog obrazovanja Društvo je školovalo dva vodiča društvenih izleta. I u 2013. godini nije nedostajalo zanimljivih akcija kroz 33 jednodnevna i 15 višednevnih izleta za 160 članova Društva i 9 radnih akcija na uređenju dječjeg igrališta planinarskog doma "Kamenitovac" . Krajem veljače Društvu je dobilo zahvalnicu Općine Veliko Trojstvo i udruge Bilogorski turistički put za promicanje vrijednosti i ljepota bilogorskog kraja i običaja. U ožujku su nam naši prijatelji iz HPD „Bilo“ na svojoj svečarskoj skupštini povodom njihove 85. obljetnice osnutka i djelovanja dodijelili Društvu zahvalnicu za suradnju i podršku.Treću godinu zaredom, nedjelju prije Cvjetnice, Društvo je u Paulovcu kod svetišta kapelice Majke Božje Paulovečke organiziralo planinarski križni put pod geslom „Gdje je Bog tvoj“. Na 16. tradicionalnoj manifestaciji „Proljeće na Bilogori“ okupilo se 200-tinjak planinara i ljubitelja prirode iz 15 planinarskih društava. Osim naših redovitih gostiju iz Koprivnice,Zagreba,Virovitice,Varaždina,Đurđevca,Daruvara i Oroslavlja po prvi put posjetili su nas planinari iz Ivanca, Čazme, Ivanić Grada, Požege i Velike. Općinsko vijeće Općine Veliko Trojstvo prepoznalo je rad i zalaganje HPD „Bilogora“ te mu dodijelilo Povelju Općine Veliko Trojstvo za ostvarenja u području društvenog života i dostojnog promicanja Bilogore i Općine Veliko Trojstvo. Povelja je dodjeljena na obilježavanju dvadeset godina Općine Veliko Trojstvo na blagdan župe Presvetog Trojstva. Podjelom zahvalnica u subotu 25. svibnja otvoreno je novouređeno dječje igralište planinarskog doma u sklopu građanske inicijative „Vesela djeca“. Odobrenim sredstvima zaklade Zamah kupljen je i montiran tobogan s kućicom, tri nova ekološka koša za odlaganje otpadaka te izmijenjene gornje površine na četiri vanjska stola i osam klupa. Svojim sredstvima te radom volontera, članova društva obojene su postojeće sprave i uređena površina na kojoj se nalazi igralište. U visokogorskom planinarenju Društvo je imalo svoga predstavnika u tročlanoj hrvatskoj ekipi koja je od 24. lipnja do 7. srpnja boravila u Armeniji i Gruziji. U Armeniji na planini Aragatz u aklimatizacijskom dijelu ispenjani Južni vrh (3893 m) i Sjeverni vrh (4090 m). Nakon toga je ekipa preselila u Gruziju na Veliki Kavkaz gdje se 3. srpnja zavijorila i zastava HPD Bilogore na 5034 metara visokom vrhu Kazbek.U kolovozu je članica Društva izvela uspone preko 3000 metara u Dolomitima ispenjavši i najviši vrh Punta Penija (3343 m). U suradnji sa HGSS Stanicom Bjelovar ove godine je Društvo organiziralo dvije Opće planinarske škole. Od ožujka do svibnja OPŠ je organizirana za članove HPD „Bilogora“ i HPD „Garjevica“ Čazma(uspješno završilo 24 planinara), a u listopadu i studenom za članove Društva prijatelja prirode Ivanić-Grad (23 polaznika). Na redovnoj skupštini Društva otvoreno je potkrovlje planinarskog doma „Kamenitovac“ uređeno kao skupna spavaonica sa 40 madraca (radovi na uređenju potkrovlja trajali od 2009. do 2012. godine). Društvo je uspijelo organizirati i dvije projekcije fotografija Putovanje kroz petnaest afričkih država (Od Egipta do Južnoafričke Republike) i Dolomiti.Obilježeno je novih 5 kilometara staze Bilogorska šetnica (dionica Pohajdin bunar – spoj na obilaznicu „Bilogorskim stazama“ )čime smo dobili novu planinarsku stazu dužine 12 kilometara.
U 2014. godini HPD „Bilogora“ je brojilo 137 članova ( 14 je novih članova). Organizirano je ukupno 40 izleta (552 sudionika), i to 33 jednodnevna, a 7 višednevnih izleta. Društvo je ove godine proslavilo 90 godina planinarstva u Bjelovaru, a proslava je započela 2. ožujka Svečanom skupštinom na kojoj su dodijeljena priznanja zaslužnim članovima za dugogodišnji doprinos i Društvima za suradnju i potporu. Proglašeni su i pobjednici foto natječaja „Oblici u stijeni i drvetu“ ,a sve je završilo izvrsnom projekcijom Milana Rajšića „U društvu bogova Hermesa i Argusa“ iz različitih dijelova svijeta i planina. Proslava lijepe obljetnice nastavljena je se kroz godinu od 4. – 13. travnja organizacijom Planinarskog tjedna HPD „Bilogora“. U tom periodu moglo se uživati u predavanjima i projekcijama fotografija Željka Bockovca „ Peru i Ande“ te „Eiger“, Tomislava Zoričića – Toma „Austrijski tritisućnjaci“ i projekciji naših izleta 2013. Na „Danima otvorenih vrata“ Ekološka sekcija Društva prezentirala je izradu kućica za ptice. Planinarski tjedan aktivno je završen 13. travnja tradicionalnim 17. Proljećem na Bilogori na kojem se okupilo više od 300 ljubitelja prirode, planinara i šetača, iz 18 društava. Uz domaćine životopisnim stazama pitome Bilogore hodali su susjedni planinari iz Đurđevca, Koprivnice, Čazme, Ivanić-Grada, Križevaca ali i udaljenijih dijelova Lijepe naše i to Zagreba, Virovitice, Varaždina, Daruvara, Lipika, Požege, Đakova te najudaljenijih Gospića i Korenice i Hadžića iz susjedne Bosne i Hercegovine. Svako društvo dobilo je za uspomenu na sudjelovanje prigodnu Spomenicu. Aktivni doprinos obilježavanju 90. obljetnice dao je i bilogorski dugoprugaš Željko Vinković koji je na 37. Fruškogorskom planinarskom maratonu održanom 26. i 27. travnja, pod geslom „90 kilometara za 90 godina HPD Bilogore“ ishodao stazu Velikog južnog maratona od 90.267 kilometara za 21 sat i 49 minuta. Na svečanoj sjednici Skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije održanoj 9. lipnja u Domu kulture društvu je uručena Povelja Bjelovarsko-bilogorske županije. U listopadu su članovi društva sudjelovali u mimohodu sportaša povodom Dana grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja. Organizirana povorka kretala se od Gimnazije korzom do Partizanovog igrališta. Na igralištu su predstavljene pojedine udruge i pročitani uspjesi i rezultati koje su sportaši postigli za svoje klubove i društva. Krajem godine, 13. prosinca u Domu HPS-a, na dodjeli priznanja među 29 planinara planinara koji su primili Najviše priznanje Hrvatske planinarske obilaznice za obiđenih 150 vrhova našao se i jedan bilogorski planinar. HPD Bilogora se na taj način našla među 65 društava, od 300-tinjak registriranih u Hrvatskoj, koji su imali dobitnika priznanja. Kroz godinu održano je 12 sastanaka Upravnog odbora i 2 sastanka s ponuđačima za najam Doma. Nakon 20 godina potpisan je ugovor s novim najmoprimcem o zakupu Doma. Ugovor je potpisan s Bonus plus j.d.o.o. na period od 10 godina (1.01.2015. do 31.12.2024.)